Zbirka sadrži 3106 jedinica građe. Zbirku sačinjavaju digitalne reprodukcije originalnih skulptura napravljenih od različitih materijala. Vremenski zbirka pokriva razdoblje od XIX. do XXI. stoljeća. U zbirku su uključeni radovi eminentnih hrvatskih umjetnika poput: Roberta Frangeša, Rudolfa Valdeca, Ivana Meštrovića, Ivana Kožarića i dr. Zbirka je djelomično obrađena. Zbirka je otvorena i očekuje se daljnji rast. Pristup zbirci je moguć lokalno u ustanovi. Građa stalnog postava u analognom formatu dostupna je u ustanovi i on-line. Dio građe koji je pohranjen u depoima dostupan je na zahtjev.
U stalnom postavu izložena su 243 djela 65 autora. Većinu zbirke čine originali, skulpture u trajnim materijalima (bronci, drvu, pleksiglasu, nehrđajućem čeliku) te originalni gipsani modeli i manji broj sadrenih kopija. Ona je najveća i najsustavnije prikupljena zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva te daje pregled razvoja hrvatskoga kiparstva od druge polovice XIX. stoljeća do danas.
Zbirka je postavljena kronološki, počinje djelima Vatroslava Doneganija (1836. - 1899.) i Ivana Rendića (1849. - 1932.), prvih školovanih hrvatskih kipara, kojima se nastavlja prekinuti povijesni kontinuitet od Jurja Dalmatinca (XV. st.). U tom interregnumu strani umjetnici poput Antona Dominika Fernkorna (1813. - 1878.) po narudžbi podižu spomenike (Sv. Juraj ubija zmaja - Park skulptura Gliptoteke).
Slijede dvorane s djelima Rudolfa Valdeca (1872. - 1929.) i Roberta Frangeša-Mihanovića (1872. - 1940.), školovanih po poznatim europskim centrima, koji u hrvatsku skulpturu unose moderne europske stilove - simbolizam, secesiju i impresionizam. Branislav Dešković (1883. - 1939.), naš najpoznatiji animalist, predstavljen je skulpturama pasa ptičara i portretima koje karakterizira impresionistička obrada površine.
Najpoznatije ime hrvatskoga kiparstva, Ivan Meštrović (1883. - 1962.), jedan od osnivača bečke secesije, zastupljen je djelima iz ranoga secesijskog razdoblja, ali i kasnijim djelima.
lijede djela umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona i Lada, koji djeluju između dva svjetska rata: Frane Cote, Ferde Ćusa, Hinka Juhna, Ive Kerdića, Roberta Jeana Ivanovića, Dujama Penića, Joze Turkalja i Mile Wood.
asebno je izložen ciklus skulptura Vanje Radauša (1906. - 1975.) Panopticum Croaticum, nastao između 1959. i 1961. Ciklus od 25 skulptura prirodne veličine u obojenom gipsu nastao je pod utjecajem angažiranog ekspresionizma i nadrealizma.
kulpture, pretežno ženski aktovi, Frane Kršinića, Ive Lozice i Grge Antunca pripadaju mediteranskom krugu djela lirskih obilježja.
Predstavnici apstraktne umjetnosti u kiparstvu: Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Dušan Džamonja, Aleksandar Srnec, Branko Vlahović, Šime Vulas, Raul Goldoni zastupljeni su svojim antologijskim djelima, koja znatno obogaćuju zbirku. Skulptura druge polovice XX. stoljeća predstavljena je djelima Marije Ujević-Galetović, Ivana Sabolića, Vjekoslava Rukljača, Branka Ružića, Ivana Lesiaka, Valerija Michielija, Vaska Lipovca i dr., koja ukazuju na heterogeni razvoj hrvatske skulpture svojstven našemu vremenu.
Postav završava djelima srednje generacije suvremenih umjetnika.
Zbirka je otvorena i očekuje se daljnji rast. Pristup zbirci je moguć lokalno u ustanovi. Građa stalnog postava u analognom formatu dostupna je u ustanovi i on-line. Dio građe koji je pohranjen u depoima dostupan je na zahtjev.
Vatroslav Doneganij, Ivan Rendić, Anton Dominik Fernkorn, Robert Frangeš-Mihanović, Branislav Dešković, Vanja Radauš, Frane Kršinić, Juraj Dalmatinac
Frangeš, Valdec, Ivan Meštrović, Kožarić, Klasicizam, romantizam, realizam, modernizam