Neposredni povod realizaciji projektu bile su potrebe korisnika (obrazovne, znanstvene, stručne, informativne ) i česti zahtjevi upućeni knjižničarima za pomoć u pronalaženju informacija o zavičaju / lokalnoj sredini za pisanje domaćih zadaća, referata, seminarskih, maturalnih i diplomskih radnji, povijesnih i općenito znanstvenih istraživanja, kao i informacija o svakodnevnom životu lokalne sredine. Upravo su zavičajni novinski fondovi najopsežniji izvor informacija o životu lokalne zajednice, zanimljiv ne samo korisnicima u lokalnoj zajednici, već i šire, korisnicima iz naše zemlje, ali i inozemstva. Međutim, poput ostalih periodičkih publikacija teško su pretraživi jer ih rijetko koja knjižnica analitički obrađuje zbog nedostatka stručnih djelatnika (knjige su na prvom mjestu!). Njihovu dostupnost korisnicima ograničava i činjenica da su zaštićeni dio knjižničnog fonda (ne mogu se posuđivati izvan knjižnice). Stoga je koprivnička knjižnica odlučila iskoristiti najsuvremenije tehnološke potencijale kako bi se osigurala što šira pristupačnost zavičajnim novinskim fondovima. Odabrala je za početak digitalizacije tjednik “Glas Podravine”, budući da se radi o lokalnim novinama s najdužom i kontinuiranom tradicijom izlaženja od 1950. godine. Knjižnica je projekt prijavila na Javni poziv Ministarstva kulture 2006. godine, a finacijsku potporu za relizaciju dobila kao jedan od nekoliko odabranih projekata digitalizacije u 2007. godine. Danas je prvi projekt realiziran u okviru nacionalnog projekta digitalizacije “Hrvatska kulturna baštine”, koji od 2007. do 2009. godine provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Muzejskim dokumentacijskim centrom i Hrvatskim državnim arhivom. Uz Ministarstvo kulture RH, projekt je finacijski pomogao i Grad Koprivnica.
Cilj projekta je promocija zavičajne i kulturne baštine korištenjem najsuvremenije tehnologije i postupaka digitalizacije. Digitalizacija osigurava zaštitu originala, a istovremeno širi dostupnost najširem krugu korisnika u zemlji i inozemstvu putem interneta ili nekog drugog digitalnog medija.
Tijekom osmišljavanja i provedbe projekta vodila se briga o osnovnim odredbama digitalizacije koju čine: obrada klasične građe (stručna obrada - klasifikacija, katalogizacija, koja omogućuje pretraživost) + “digitalizacija” kao tehnički postupak + On-line (internet) dostupnost + Upravljanje pravima za pristup + Dugoročna zaštita.
Vrlo važna značajka projekta je njegov lokalni karakter ne samo u odabiru građe, nego i u širokoj mreži partnerskih odnosa koji su doprinijeli osjećaju zajedničkog vlasništva nad konačnim proizvodom. Knjižnica je intenzivno surađivala s Muzejom grada Koprivnice, još jednom baštinskom ustanovom. Projekt je pokazao da je kooperativni projekt digitalizacije je neophodan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj djeluje 1400 knjižnica, 200 muzeja i 15 arhiva. Za razliku od tradicionalnog koncepta (ustanove koje prikupljaju, obrađuju, štite artefakte kulturne baštine i “čuvaju za buduća pokoljenja”), suvremni koncept korištenja sofisticirane tehnologije daje im mogućnost da osigurajui što širi pristup i dostupnost zbirkama i građi (zaštitu i pretraživost). Digitalne zbirke prelaze fizičke granice i omogućuju pristup svima, bez obzira gdje se fizički nalaze.
S Muzejom grada Koprivnice surađivalo se primarno u formiranju tzv. idealnog primjerka “Glasa Podravine”, s ciljem prikupljanja kompletnih godišta, brojeva i stranica. Budući da idealni primjerak ne posjeduje ni Knjižnica, niti Muzej, a niti Poduzeće “Glas Podravine” u pomoć su preko javnih sredstava priopćavanja (tiskanih i elektroničkih, lokalnih i nacionalnih) pozvani građani (odazvalo ih se četiri). Tek na kraju, za pronalaženje preostalih nekoliko brojeva i godišta, potražila se pomoć Nacionalne i sveučilišnej knjižnice.
Projekt ne bi bio realiziran bez suradnje s tvrtkama koje se dugi niz godina profesionalno bave digitalizacijom kao postupkom i programskim rješenjima, te posjeduju vrhunsku opremu i znanje. Budući da koprivnička knjižnica nema dovoljno ljudskog potencijala osim za obavljanje osnovnih stručnih poslova i programa, kao ni profesionalne uređaje za skeniranje, a da se i ne spominju profesionalna znanja za digitaliziranje građe u punom značenju definicije, odlučila se za out-sourcing.
ArhivPRO d.o.o. Koprivnica obavio je prvu fazu digitalizacije koja se satoji od sljedećih postupaka: tehnička priprema i skeniranje građe na specijalnom skeneru book2net velikog formata i visoke rezolucije. Izrada master datoteka uz upisivanje EXIF podataka te obrada skeniranih dokumenata prema preporukama i smjernicama Ureda za digitalizaciju nacionalne baštine. Automatizacija postupaka obrade izvedenih datoteka (derivated images), raspoznavanja teksta – OCR i priprema tekstualnih i slikovnih datoteka za prikaz na internetu.
Point d.o.o. Varaždin obavio je drugu fazu digitalizacije koja se sastoji od sljedećih postupaka: razvoj posebnih programskih alata za ubrzavanje daljnjih postupaka digitalizacije (alat za konvertiranje skeniranog materijala u format i veličinu prihvatljive za prezetaciju on-line na Internetu i off-line unutar ustanove, utiskivanje EXIF podataka, tj, podataka o autorskim pravima i sl., zatim alat za pročišćavanje OCR teksta koji sadrži određeni postotak krivo interpretiranih i neprepoznatih znakova proizašlih kod pretvaranja slika ili grafičkih sadržaja u slova, istovremeno formatiranje teksta kako bi bio što čitljiviji, prebacivanje formatiranog i ispravljenog sadržaja u lokalnu SQL bazu pomoću koje se vrši lokalno pretraživanje sadržaja i omogućuje prebacivanje podataka na Internet, te dodatne funkcije kojima se ažuriraju podaci o godištima i datumima izlaženja pojedinog sveska, te upis ključnih riječi. Dizajn i izrada sustava za pretraživanje te WEB hosting.
Rezultat je elektronička preslika tjednih novina “Glas Podravine”, koji se kao gotovo cjelovita građa uređena za pregledavanje i pretraživanje po različitim kriterijima može naći samo u ovoj bazi. Budući da se radi o pilot projektu, svaka primjedba bit će dragocjeni doprinos daljnjem poboljšanju. Otvorenost za korekcije, daljnju doradu i dopunjavanje novom građom jedna joj je od osnovnih prednosti ovog digitaliziranog produkta.
mr.sc. Dijana Sabolović-Krajina, voditeljica Projekta “Digitalizacija zavičajne i kulturne baštine – novine “Glas Podravine” (1950.-2007.)”