U 3. st. pr. Kr. Rimljani su usmjerili širenje svog utjecaja i vlasti na otoke i istočnu jadransku obalu gdje su U 3. st. pr. Kr. Rimljani su usmjerili širenje svog utjecaja i vlasti na otoke i istočnu jadransku obalu gdje su tada živjela brojna ilirska i srodna indoeuropska plemena. Istarski poluotok su tada nastanjivala plemena koja su se u povijesnim nazivali Histri. 178. g. pr. Kr. izbio je rat između Rimljana i Histra, koji se vodio u dvije kampanje i završio je 177. g. pr. Kr. potpunim porazom Histra. Tada su zauzeta i porušena njihova uporišta u južnoj Istri: Mutila, Nezakcij i Faverija. Cijelo vrijeme od osvajanja Istre do potpune pacifikacije Histra u vrijeme Augusta, u zadnjim desetljećima pr. Kr., istarski je poluotok bio prolazni teritorij kojim se kretala rimska vojska u ratne pohode u zaleđe i dublju unutrašnjost balkanskog poluotoka i panonsku ravnicu. Nakon zauzimanja rimljani su novoosvojena područja u Istri pretvorili u prostrani državni zemljišni fond na koji su nastanjivali rimske i romanizirane kolone kao i islužene vojnike. Istovremeno su provodili novu teritorijalnu podjelu i uspostavljali rimsku upravnu organizaciju i civilne vlasti.