Fototeka Odjela za informacijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine u sastavu Uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku pri Ministarstvu kulture posjeduje respektabilnu zbirku fotografija, koja samo što nije dosegla broj od 60000 fotografskih jedinica, povrh toga što broji i cca 40000 negativa. Zbirka je stvarana počevši od 1910. godine, isprva unutar službe Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu, te kasnije u institucijama koje su nastavile djelovanje spomenute službe. U zbirci se nalaze i fotografije postankom starije od datuma djelovanja službe zaštite i očuvanja spomenika kulture, dakle 1910. godine, budući je Povjerenstvo u prve četiri godine djelovanja svoj fotografski fundus osnažilo fotografijama pribavljenim iz Arheološkog muzeja i Arhiva u Zagrebu; iz Dvorske knjižnice i Militergeografskog instituta u Beču, te iz Arhiva u Karlsruheu. Takve fotografije nastaju već od polovice 19. stoljeća, ponajviše 80-tih godina, i donose prikaze primjerice u potresu nastradalih spomenika Zagreba i okolice (autor Ivan Standl); kulturnih vrednota za Milenijsku izložbu 1896. u Budimpešti (autori Rudolf Mosinger, Vaso Margetić Hinko Krapek, Dragutin Inchiostri i F. Hodina); manastira Srijema (autor atelier Rechnitzer) i slično. Fototeka se desetljećima kontinuirano obnavljala i obogaćivala; na tome zahvaljujemo prvenstveno Gjuri Szabi, Anđeli Horvat, Tihomilu Stahuljaku i Nini Vraniću. Od 1972. godine, međutim, poradi novog ustrojstva službe, foto-materijal biva izdvojeno pohranjivan unutar specijaliziranih Odjela službe zaštite spomenika kulture. U razdoblju 90-tih godina 20. stoljeća u fototeku ponovno pristiže veliki broj fotografija, tematikom vezan uz spomeničku baštinu razorenu u Domovinskom ratu.

Kroz vrijeme i prostor u stvaranju fototeke sudjelovali su brojni konzervatori (povjesničari umjetnosti, arhitekti, etnolozi, arheolozi, povjesničari), prosvjetni radnici i drugi kulturnjaci (na terenu), novinari i profesionalni fotografi – ukupno njih dvjestotinjak.

Tridesetih godina 20. stoljeća prvenstveno u Zagrebu, a sporadično i u drugim mjestima, diljem Hrvatske, s fotoaparatom u ruci djeluje – Berislav Pavušek. Tko je Berislav Pavušek?! Osoba o kojoj ne znamo gotovo ništa, ili znademo točno onoliko koliko nam to priča dvjestotinjak staklenih negativ-ploča veličine 6 x 9 cm, kao i pripadajući pozitivi, zavidne tehničke kvalitete i neporecive dokumentarne vrijednosti, koje nam je ostavio u nasljeđe.

Pavušek je bio „kroničar“ graditeljskog zamaha i urbanističkih mijena grada Zagreba u desetljeću koje prethodi II. svjetskom ratu, mada se u isto vrijeme očituje i kao fotograf predmeta iz zagrebačkog Arheološkog, Dijecezanskog te Povijesnog muzeja. Mlađa, pa i srednja generacija suočena s ovim fotografijama raznih gradskih kvartova i prigradskih prostora s nevjericom će otkriti mnoge do danas nestale, kao i tada nepostojeće vizure grada.

Enigmu Berislav Pavušek ne razrješava stručna literatura niti arhivi i muzeji; ne donose ploda ni kontakti s povjesničarima fotografije. Iz fototečnih inventarnih knjiga doznajemo tek da je spomenuti materijal tadašnjem Konzervatorskom zavodu poklonio, 1961. godine, netom pred kraj života, Vladimir Horvat, uvaženi novinar i planinar, pa i sam fotograf međuratnih zbivanja u gradu pod Sljemenom; ujedno i stariji brat konzervatorice dr. Anđele Horvat.

U fototeci postoji jedna neobična fotografija snimljena na samoborskom starom gradu, legendirana: Stari grad – ulaz u kapelu; snimio: Pavušek, 1939., te zavedena u inventarnu knjigu pod inventarnim brojem 32859, broj negativa III-1095. Prikazuje bradatog čovjeka s neobičnim šeširom na glavi, odjevenog u bijelu košulju s prslukom, povrh, te dugačku suknju (pregaču?); čovjek u rukama drži rastvorenu knjigu i stoji tik ulaza u kapelu nad kojim je, podno križa, natpis: TERRET LABOR? ASPICE PRAEMIUM! ( Plaši li rad? Osvrni se na nagradu /plaću/!). Pretpostavka da bi ova neobična osoba, istaknimo, s posljednje poznate autorove fotografije, možda mogla biti ujedno i autor fotografije (auto-snimka?!) posljedica je zagonetnosti samog Pavušekovog lika?

Nakon svih istraživanja i nastojanja oko odgonetanja zagonetke „Pavušek“ ostaju tek neke mutne slutnje i neuspjeli kontakti… Ostaje, međutim, i nada da će budućnost donijeti barem osnovne podatke o Berislavu Pavušeku, osobi (i fotografu) koja je, možemo ustvrditi – iako zasada prisiljeni da stvar promatramo tek fragmentarno, u jednom relativno kratkom stvaralačkom bljesku - ostavila svijetli trag u povijesti fotografije, time i naše kulture.

Priredila: Sanja Grković
(9. veljače 2006.)

Cjeloviti popis negativa (i pozitiva) berislava pavušeka u fototeci odjela za indok poslove kulturne baštine

1. BISAG – dvor, nizinski burg; 1930.; inv. br. 33.207, br. neg. III-1246;
2. KOSTAJNICA – veduta s Une i brdom Djed u pozadini; 1930.; inv. br. 6971, br. neg. III-605;
3. NOVI DVORI KLANJEČKI – dvorac; 1930.; inv. br. 33.069, br. neg. III-1216;
4. RIJEKA – veduta uz kanjon Rječine s Trsata; 1930.; inv. br. 3886, br. neg III-357;
5. SAMOBOR – stari grad i ulaz u kapelu; 1939.; inv. br. 32.859, br. neg. III-1095;
6. SPLIT – pogled na dio gradske rive s morske strane: nižu se zgrada tvornice duhana, crkva sv. Petra, zgrada Nadbiskupske palače, arh. Ćirila Ivekovića; 1931.; inv. br. 51879, neg. nedostaje;
7. VALPOVO – prilaz dvorcu; 1930.; inv. br. 8193, br. neg. III-916;
8. ZAGREB, ARHEOLOŠKI MUZEJ – grb grada Zagreba; 1934/35.; inv. br. 327, br. neg. III-27;
9. ZAGREB, ARHEOLOŠKI MUZEJ – predmeti iz zbirke Bijelo brdo; 1934/35.; inv. br. 330, br. neg. III-30;
10. ZAGREB, ARHEOLOŠKI MUZEJ – kameni grbovi; 1934/1935.; inv. br. 552, br. neg. III-251;
11. ZAGREB, DIJECEZANSKI MUZEJ – portret Šime Bartulića; inv. br.466, br. neg. III-166;
12. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – luster od murano stakla s osam svijeća (Rauchova palača u Matoševoj ulici); 1932.; inv. br. 305, br. neg. III-5;
13. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – metalni luster (19. st.), snimljen sa strane (Rauchova palača u Matoševoj ulici); 1932.; inv. br. 304, br. neg. III-4;
14. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – metalni luster (19. st.), snimljeno odozdo; 1932.; inv. br. 303, br. neg. III-3;
15. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – peć od bijele pećarske fajanse, ocakljena, s Rauchovim grbom (19. st.); 1932.; inv. br. 302, br. neg. III-2;
16. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – peć od bijele pećarske fajanse, ocakljena; 1932.; inv. br. 301, br. neg. III-1;
17. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – zbirka oružja; 1934.; inv. br. 328, br. neg. III-28;
18. ZAGREB, POVIJESNI MUZAJ – zbirka oružja; 1935.; inv. br. 553, br. neg. III-252;
19. ZAGREB, POVIJESNI MUZEJ – zbirka oružja; 1934.; inv. br. 329, br. neg. III-29;